logo

Što je pribava zaposlenika
Regrutacija
Selekcija
Metode odabira kandidata
Ugovaranje radnog odnosa
naslov

Psihologijski testovi u selekciji

: Monika Mikec - : 18.1.2019.

Kriteriji psihologijskih testova


Prva psihologijska testiranja provedena su davne 1942. godine za zapošljavanje obavještajaca u američkoj obavještajnoj službi OSS (Office of Strategic Services), a ta organizacija je preteča onoga što danas znamo kao CIA. Šezdesetih i sedamdesetih godina psihologijska testiranja su dobila zamah u ostalim profesionalnim testiranjima. U to vrijeme se otprilike počinju i provoditi testiranja i na području Hrvatske. Kasnih sedamdesetih godina mnoge kompanije prestaju koristiti testove zbog straha od tužbi. Kompanije koje su ostale pri testiranju razvijaju kvalitetne testove vodeći sve više računa o metodologiji i pravednosti testiranja. Danas se u praksi zna da su testovi bolji prediktori učinka od intervjua, biografija, pisama preporuke ili drugih osobnih podataka radnika.

 

Svaki test mora biti standardiziran:

  • Način primjene mora biti kontroliran
  • Način bodovanja i točni odgovori moraju biti definirani
  • Moraju biti postavljene norme za interpretaciju rezultata (baždarenost)
  • Test mora biti pouzdan: mora pojavu mjeriti konzistentno
  • Test mora biti valjan: mora mjeriti ono što želimo izmjeriti
  • Test mora biti ekonomski opravdan
  • Test mora biti pošten: ne smije preferirati jednu grupu nad drugom

 

Najvažniji kriterij svakog testa je valjanost:

  • Logika je jasna: prediktor je uradak u nekom testu (npr. test numeričkih sposobnosti), a kriterij uspješnost u radnom zadatku (npr. procjena nadređenog o radnoj uspješnosti knjigovođa).
  • Postoje dvije metode utvrđivanja kriterijske valjanosti:
  • Metoda prisutnih radnika (concurrent validation)
  • Metoda praćenja (predictive validation)

 

Pristranost testova i kako izbjeći:

Do pristranosti dolazi kada dvije različite grupe (npr. etničke, spolne) ispitanika imaju različite rezultate na prediktoru, a gotovo jednake u kriteriju.  Naoko postoji relativno visoka povezanost, na razini svih ispitanika, ali ako se pogledaju grupe zasebno, dolazi do neopravdanog odbacivanja dijela radnika npr. manjinske grupe zbog njihovog rezultata u prediktoru. Takav je test pristran.