Psihologija rada

Uvod

Psihologija rada, poznata i kao industrijska i organizacijska psihologija, područje je koje istražuje ljudsko ponašanje u radnom okruženju. Cilj joj je razumjeti, predvidjeti i poboljšati interakciju između ljudi i njihovih radnih zadataka kako bi se povećala produktivnost i zadovoljstvo na poslu. Ovo područje povezuje psihološke principe i znanstvene metode s poslovnim praksama, omogućujući stvaranje radnih okruženja koja podržavaju dobrobit zaposlenika i organizacijski uspjeh.

Povijest psihologije rada.

Pojam psihologije rada nije definirao jedan pojedinac, već se razvio kroz doprinos više znanstvenika u području psihologije i menadžmenta. No, ključni doprinos dali su sljedeći autori:

1. Hugo Münsterberg (1863.–1916.)

   • Često se smatra jednim od utemeljitelja psihologije rada. U svojoj knjizi "Psychology and Industrial Efficiency" (1913.) istraživao je kako psihologija može pomoći u povećanju produktivnosti i efikasnosti na radnom mjestu.

1. Frederick Winslow Taylor (1856.–1915.)

   • Iako nije psiholog, Taylor je razvio ideje znanstvenog menadžmenta (Scientific Management), koje su snažno utjecale na rano shvaćanje psihologije rada. Njegova teorija usmjerena je na optimizaciju rada i analizu učinkovitosti.

1. Elton Mayo (1880.–1949.)

   • Osnivač pokreta ljudskih odnosa, Mayo je poznat po eksperimentima u Hawthorne studijama. Njegov rad naglašava utjecaj međuljudskih odnosa i radne klime na produktivnost.

1. Kurt Lewin (1890.–1947.)

   • Razvio je teoriju organizacijskog ponašanja i istraživao dinamiku grupa, što je snažno utjecalo na razvoj psihologije rada.

1. David Guion

   • Jedan od suvremenih autora koji je psihologiju rada precizno definirao kao interdisciplinarno područje koje povezuje psihološke principe s organizacijskim procesima.

Razdoblje razvoja

Tijekom Drugog svjetskog rata, psihologija rada dobiva na značaju zbog potrebe za boljim selekcijskim i trening metodama za vojne kadrove.

Suvremeni fokus

Danas se naglasak stavlja na digitalnu transformaciju, rad na daljinu, ravnotežu između poslovnog i privatnog života te raznolikost i inkluziju na radnom mjestu.

Što je uopće psihologija rada?

Pojam se kroz povijest razvijao kao odgovor na potrebe industrijskih društava, a danas obuhvaća široki spektar tema, uključujući motivaciju, selekciju, obuku, organizacijsku kulturu i dobrobit zaposlenika.

Guion je naglasio da je cilj psihologije rada razumjeti i unaprijediti efikasnost, produktivnost i zadovoljstvo zaposlenih kroz analizu njihovih radnih uloga, uvjeta rada i interakcija u organizacijama.

Prema Guionu, psihologija rada obuhvata niz aktivnosti koje uključuju:

selekciju,

obuku zaposlenih,

procjenu radnog učinka,

razvoj sistema za motivaciju i nagrađivanje,

analizu radnih zadataka,

unapređenje radnih uvjeta

kako bi se postigao maksimalan učinak i zadovoljstvo zaposlenih.

 

Ova disciplina se bavi i istraživanjem kako različiti faktori poput: liderstva, timskog rada, komunikacije i organizacione kulture utiču na ponašanje zaposlenih i rezultate organizacije. Guionova definicija psihologije rada postavila je temelje za dalji razvoj ove discipline, koja je danas ključna u menadžmentu ljudskih resursa i organizacionom razvoju.

 

Blum & Naylor (1968)

Blum i Naylor naglašavaju primjenu psiholoških principa i metoda u rješavanju problema vezanih za radno mesto. Ovo uključuje: selekciju zaposlenih, procjenu radnog učinka, obuku, kao i poboljšanje radnih uvjeta.

Selekcija i obuka: Oni su dali poseban značaj selekciji zaposlenih kao ključnom procesu u kojem se koriste psihološki testovi i intervjui kako bi se identificirali kandidati s najboljim sposobnostima za određeni posao. Također, ističu važnost obuke zaposlenih kako bi se osiguralo da oni posjeduju neophodne vještine i znanja za uspješan rad.

Motivacija i zadovoljstvo poslom: Blum i Naylor su proučavali faktore koji utiču na motivaciju zaposlenih, kao što su sistemi nagrađivanja, mogućnosti za napredovanje i radno okruženje. Oni su također analizirali kako ovi faktori utiču na zadovoljstvo zaposlenih i njihov radni učinak.

Ljudski odnosi na radu: Njihov rad uključuje i proučavanje međuljudskih odnosa u organizacijama, uključujući interakcije između zaposlenih, rukovodilaca i timova, kao i kako te interakcije utiču na produktivnost i moral u organizaciji.

Organizaciona klima i kultura: Blum i Naylor su se bavili i temama kao što su organizaciona klima i kultura, istražujući kako vrijednosti, norme i uvjerenja unutar organizacije utiču na ponašanje i performanse zaposlenih.

Njihov pristup psihologiji rada je bio holistički, obuhvaćajući ne samo individualne aspekte ponašanja zaposlenih, već i šire organizacione faktore koji utiču na produktivnost i efikasnost. Njihovo delo je postalo klasičan tekst u oblasti industrijske i organizacione psihologije, i ima značajan utjecaj na praksu upravljanja ljudskim resursima.

Što je (radna) organizacija?

Organizacija je svojstvo složenog sustava čiji su raznoliki dijelovi međusobno povezani i funkcionalno usklađeni tako da čine postojanu strukturu i djeluju kao cjelina.

Organizacija ima određena svojstva, a to su:

• usklađen napor članova u postizanju zajedničkih ciljeva
• podjela rada
• diferencijacija uloga
• hijerarhija položaja

Budućnost radne organizacije

Mnogi istraživači misle da se danas suočavamo s velikim promjenama u strukturi radne organizacije.

Toffler, poznati futurolog optimistički vidi novog radnika kao:

• neovisnog
• fleksibilnog
• obrazovanog i vještog

Vjeruje se da je stalni radni odnos nešto što pripada prošlosti, odnosno da će novi radnik pokazivati tendenciju mijenjanju radnih mjesta, s ciljem usavršavanja i potragom za novim radnim izazovima.

Izazovi s kojima se susreće svaka radna organizacija, a time i sam radnik su:

• raznovrsnost radne snage (dob, spol, rase)
• globalizacija
• konflikt život(obitelj)/rad koji se odnosi na usklađivanje karijere i obitelji
• smanjenje radne snage
• doživotno učenje: napredak tehnologije

Najčešći poslovi u području organizacijske psihologije/psihologije rada su:

 

• Oblikovanje radnog mjesta i okoliša
• Selekcija zaposlenika
• Procjena radne uspješnosti
• Savjetovanje i razvoj karijere
• Profesionalni trening
• Međuljudski odnosi
• Motivacija zaposlenika
• Razvoj i promjene u organizaciji
• Odnos stroj-radnik